Opasne vremenske prilike kod ljudi uglavno izazivaju strah, a taj strah obično potiče i strahopoštovanje. Prijetnja za živote i imovinu do koje dolazi kod jakih nevremena, može stvoriti paniku koja traje i nakon događaja, čak i u onih ljudi koji nevrijeme nisu doživjeli. Ljudi se suočavaju s tim strahovima pokušavajući pronaći način da preuzmu kontrolu nad situacijom, bilo da se pripremaju za hitne intervencije zbog ekstremnih vremenskih događaja, ili da žive u područjima gdje su opasne vremenske prilike manje vjerojatne, dok se treći bore sa strahom na način da se po događaju posvete otkrivanju njegovog uzroka.
Mogu li se katastrofe ikako izbjeći?
Potresi su jedni od najvećih uzročnika ljudskog straha, a također često uzimaju ljudske živote. Često ističemo da nisu potresi ti koji ubijaju, već loše građene građevine koje se sruše, ali ljudima je to svejedno. Strah od potresa uvijek postoji, a istraživanje je pokazalo da veći strah postoji u ljudi koji ne žive u tzv. Pacifičkom vatrenom prstenu, od onih kojima potresi nisu svakodnevica.
Potresi se ne mogu izbjeći, ali se može smanjiti njihov devastirajući učinak upotrebom kvalitetnog materijala u gradnji, čime se spriječava urušavanje objekata prilikom potresa. Ili da budemo precizniji, mogu se izbjeći tako da za mjesto svog stanovanja ne odabirete države unutar Pacifičkog vatrenog prstena, iako ne treba zaboraviti da se i Rijeka nalazi na trusnom području.
Tropski sustavi su sljedeći koji također siju strah među ljudima i nemilice uzimaju živote. Zamislite da prema Rijeci ide tajfun 5. kategorije, sličan Haiyanu koji je prošle godine opustošio Filipine. Čak i da se nalazi tek u Otrantu, a da prognoze pokazuju da će doći do Rijeke, ne bi nikome bilo svejedno, da na njih ide oluja površine Francuske s udarima vjetra od preko 300 km/h!
Na svu sreću takav scenarij nije u Jadranu moguć. Moguć je tzv. Medicane ili mediteranski uragan, ali ta vjerojatnost uglavnom je mala i događa se na otvorenom Sredozemlju. Za razvoj tropskih sustava potrebna je velika i topla vodena površina, gdje temperatura površine bude i 30°C.
Ujedno smo i dali odgovor na pitanje mogu li se tropski sustavi izbjeći. Mogu, ukoliko živite na području gdje je njihova pojava učestala. Filipini sigurno nisu dobro mjesto za izbjeći ih!
Wikipedia
Sve do srpnja 2008., kada je netko spomenuo riječ “tornado“, uglavnom se ovu pojavu smještalo u tzv. “Aleju tornada ” u SAD-u. Toga mjeseca mogli smo ovu pojavu osjetiti i na svojoj koži.
Tornada su meteorološki fenomeni ekstremnog vremena koji su relativno rijetka pojava u našim krajevima. Kada se ovi vrtlozi jave nad vodenom površinom nazivaju se pijavice, a kada se jave nad kopnom i dovoljno su snažni, nazivaju se tornada. Jačina tornada ne mjeri se meteorološkim instrumentima (zbog objektivne nemogućnosti) već se procjenjuje po nastaloj šteti i posljedicama nakon njegovog prolaska. Prema fotografijama i video zapisima tornado se pojavio u zaleđu Rijeke, kod Lisca, na prilično brdovitom terenu što je neuobičajeno za razvoj tornada. Putanja mu je bila dulja od 1km, a nestao je razbivši se o planinu. Na putanji kroz šumu tornado je sasvim uništio stabla koja su bila deblja i od pola metra. Radilo se o F2 tornadu čija brzina u vrtlogu može prelaziti i 250 km/h.
Prema tome jesu rijetka pojava, ali ne i nemoguća. Od njih se ne može zaštititi, ali se može izbjeći njihova učestalost tako da za život sigurno nećete odabrati Aleju tornada u SAD-u.
fotodean.bloger.hr
U srpnju 2012. godine veliki šumski požar zahvatio je Crikveničko-vinodolsku rivijeru i opasno ugrozio živote ljudi i njihovu imovinu. Uzrokovan je ljudskom nepažnjom s kojom je pokrenuta vatrena stihija koja se teškom mukom uz danonoćno djelovanje vatrogasaca uspjela nekako zaustaviti.
S požarima nema pravila, mogu nastati bilo gdje, jedini način da se izbjegne njihov nastanak je da se poveća oprez naročito u ljetnim mjesecima.
RIMETEO
Suša je sljedeća nepogoda koju je nemoguće kontrolirati. Jednostavno dođu periodi kada kiše nema ni za lijeka. Ne može se izbjeći, ali se može ublažiti na način da se štede zalihe pitke vode i da se voda koristi samo u krajnjoj nuždi, a ne npr. za pranje automobila.
U konačnici dolazimo do snijega i leda. Vjerojatno u svojim životima nećemo doživjeti ledenu veljaču 2012. godine kada je 15 dana bez prestanka puhala bura, a temperatura se čak i na Kvarneru spuštala i do -10°C. Od tog događaja ostale su nam fotografije kojih ćemo se prisjećati cijeli život, ne dogodi li se nešto slično u budućnosti. Taj događaj nismo mogli nikako spriječiti niti utjecati na njega. Mogli smo se samo prilagoditi, neki bolje, a neki lošije.
RIMETEO
Zaključujemo da se na neke ekstremne prilike može djelovati promjenom mjesta boravka, a na neke se jednostavno moramo prilagoditi i prihvatiti ih, jer priroda uvijek ima zadnju…
